DA LI SE ISPLATI UGRADNJA TNG-A U AUTOMOBIL, VEČITA DILEMA


Plin U Automobilu da ili ne

Kako cene goriva neprestano rastu, prosečni vozač primoran je da razmišlja na koji način bi mogao da smanji troškove upotrebe automobila.

Od 5. jula očekuju nas i nova pravila za registraciju vozila, jer počinje puna primena pravilnika iz 2018. godine o priključnim motornim vozilima i tehničkim uslovima za motorna vozila u saobraćaju, po kojem automobili na tehničkom pregledu moraju da ispune određene kriterijume za emisiju štetnih gasova.

Zbog toga je uvek aktuelna dilema da li ugraditi plinski uređaj u vozilo, koliko će to doneti uštede, koliko je plinska boca bezbedna, hoće li pomoći da lakše prođemo tehnički pregled, koliko će štetiti motoru, kako će uticati na njegove performanse i sl.

Na ova pitanja ne postoji jednostavan odgovor. Da li je isplativo preći na auto gas, sa svim njegovim prednostima i manama, zavisi od mnogo faktora, a mi ćemo se potruditi da Vam predstavimo neke bitne činjenice i bar malo olakšamo. Krenimo redom..

Kao prvo šta je auto gas?

Tečni naftni gas (TNG), u svetu poznatiji kao LPG (Liquefied Petroleum Gas), predstavlja smešu propana C3H8 i butana C4H10, u približno jednakom odnosu, sa dodatkom viših ugljovodonika – etana i propilena.

Sve ove komponente, čiji se udeo u smesi razlikuje od države do države, kao i u zavisnosti od godišnjeg doba, prirodno se nalaze u gasovitom stanju. Međutim, pri povišenom pritisku prelaze u tečno stanje, pogodno za skladištenje u metalnim rezervoarima (bocama).

Kako TNG utiče na životnu sredinu?

TNG je sa ekološkog aspekta vrlo pogodno gorivo. S obzirom da lako obrazuje smešu sa vazduhom, TNG skoro potpuno sagoreva, pa u produktima sagorevanja dominira vodena para, a ne ugljendioksid.

U pogledu kvaliteta izduvne emisije, motori sa pogonom na TNG nadmašuju i najmodernije dizel motore sa naknadnim tretmanom izduvnih gasova. Tečni naftni gas stvara 33% manje emisije CO2 od benzina i 45% manje CO2 od dizela. Vozila na TNG proizvode do 82% manje zagađenja azot-oksidom od benzina i 99% bolje od dizela!

Koliko je auto gas bezbedan?

TNG se može zapaliti jednako lako kao i benzin. Međutim, boca koja služi kao rezervoar za auto gas napravljena je od kvalitetnog čelicnog lima debljine 4 do 5 mm, što znači da je ona čvršća od klasičnog benzinskog rezervoara. U slučaju saobraćajne nezgode boca je dovoljno čvrsta da pretrpi teška mehančka oštećenja, a da pri tome ostane nepropusna.

Ukoliko je uređaj za plin ugrađen pravilno i kvalitetno, vožnja na gas je jednako (ne)bezbedna kao i vožnja na benzin ili naftu.

Koliko košta ugradnja gasnog uređaja?

Cena ugradnje sekvent uređaja kreće se, u zavisnosti od automobila i tipa plinskog uređaja, od 350 do 600 evra. Za motore sa kompleksnijim sistemom ubrizgavanja cena može biti znatno viša.

Pored troškova ugradnje, treba računati i na troškove atestiranja sistema, tehničkog pregleda, zamene saobraćajne dozvole, kao i takse Agenciji za bezbednost saobraćaja, što može povećati ukupne izdatke za vrednost od par desetina, pa do preko stotinu evra.

Održavanje sistema auto gasa

Servisni interval iznosi 10.000 km, a podrazumeva kontrolu instalacije i čišćenje ili zamenu filtera za gas koji se nalazi u elektroventilu za gas. Naravno, u slučaju pojave nepravilnosti u radu servisni interval je kraći. U zavisnosti od delova koje je potrebno zameniti cena redovnog servisa se kreće od 2000 do 5000 dinara.

Reatest ili periodični pregled vrši se na svakih 5 godina, kada ovlašćeno pravno lice izdaje potvrdu o ispravnosti uređaja i opreme za pogon vozila na tečni naftni gas. Cena reatesta je manje više jednaka ceni prvog atesta, i trenutno se kreće oko 6-7 hiljada dinara.

Treba naglasiti i da je vek upotrebe rezervoara za plin ograničen na deset godina od datuma proizvodnje, ta da ga nakon tog perioda treba zameniti.

Dostupnost servisa plinskih uređaja i pumpi na kojima se toči TNG?

Naši gradovi su relativno dobro pokriveni mrežom servisa specijalizovanih za ugradnju i održavanje sistema auto gasa, tako da oni koji su ugradili plin, ili to planiraju, ne bi trebalo da imaju poteškoće u održavanju ovog sistema.

Takođe, većina benzinskih stanica u našoj zemlji ima u ponudi TNG.

Kako plin utiče na rad motora?

Kako će se autombil ponašati zavisi od stanja motora, kao i kvaliteta ugrađene instalacije.

Razlika u potrošnji benzina i plina prvenstveno zavisi od vrste TNG uređaja. Što je savremeniji i sofisticiraniji sistem, razlika će biti manja.

Isto važi i za pad snage. Ukoliko je motor u savršenom stanju, i imate ugrađen savremen i kvalitetan TNG uređaj, razlike će biti minimalne.

Ipak, praksa pokazuje da čak i potpuno novi automobili sa fabrički ugrađenim sistemom pokazuju osetnu razliku u potrošnji benzina i plina.

Nepisani standard je da automobil troši 10-15% više plina u odnosu na benzin. Međutim, ukoliko je sistem loše podešen, razlika može biti i znatno veća.

Za koliko se investicija u TNG isplati?

Još jedno pitanje na koje ne postoji univerzalan odgovor.

Uzmimo za primer da prosečan benzinac troši 7,5 litara na 100 km vožnje u kombinovanim uslovima. Isti automobil će, zavisno od motora i plinskog uređaja, trošiti oko 9 l/100km TNG-a.

Prema trenutnim cenama na benzinskim stanicama, koje se kreću oko 153 dinara za litar benzina, i 85 din/l za auto gas, sto kilometara vožnje na benzin koštalo bi oko 1150 dinara, dok bi za istu kilometražu utrošak plina iznosio 765 dinara.
Ukoliko bismo uzeli ovaj primer kao relevantan, on bi nam pokazao da je ušteda na gorivu oko 385 dinara na svakih sto kilometara.

Ipak cene na pumpama variraju, različiti modeli automobila imaju različitu potrošnju, pa ovu računicu treba uzeti sa rezervom. Ona nam samo pokazuje da će neko ko prevaljuje velike kilometraže uspeti da već nakon prve godine povrati uloženo, dok će onima koji automobil ne koriste tako često trebati nešto duži period.

Dakle, u zavisnosti od pređene kilometraže, zavisiće i momenat u kome će vožnja automobila sa TNG-om postati isplativa.

Prednosti i mane ugradnje TNG-a?

Ono što je glavna prednost tečnog naftnog gasa, na globalnom nivou, jeste svakako njegov neuporedivo blaži uticaj na životnu sredinu u odnosu na tradicionalna goriva.

Drugi faktor, koji je možda i odlučujući za prelazak naših vozača na auto gas, jeste cena ovog derivata na benzinskim stanicama. Iako je potrošnja nešto veća u odnosu na benzin, razlika u ceni ove dve vrste goriva ipak donosi uštedu koja nije zanemarljiva.

Mirniji rad motora, duži vek trajanja (po nekim tvrdnjama), lakša prodaja vozila sa TNG-om, još su neki od argumenata pristalica ugradnje ovog sistema.

Sa druge strane, potreba za održavanjem dva sistema ubrizgavanja, obavezno reatestiranje plinske instalacije, kao i činjenica da plinska boca zauzima dobar deo prtljažnog prostora (ili mesto namenjeno rezervnom točku), glavni su faktori odvraćanja.

Dodaćemo i da plinski rezervoar ima osetno manju autonomiju u odnosu na benzinski, a da će i pored ugrađene plinske instalacije vozilo i dalje trošiti određenu količinu benzina za startovanje i zagrevanje motora.

Pored toga, još uvek ne postoje jasni podsticaji države za prelazak na ekološki prihvatljivije gorivo. Štaviše, akcize na ovu vrstu derivata rasle su poslednjih godina, smanjujući razliku u odnosu na cenu nafte i benzina.

Zaključak?

Kao što smo rekli na početku teksta, ne postoji direktan odgovor na pitanje da li se ugradnja TNG-a u automobil isplati.

Svako ko razmišlja na tu temu trebao bi da napravi računicu za sebe, uzimajući u obzir vrstu gasnog uređaja koji bi ugradio, sistem ubrizgavanja koji poseduje njegovo vozilo, stanje motora u koji se ugrađuje plin, koju kilometražu prelazi godišnje, koliko će mu smetati smanjen prtljažni prostor, dostupnost servisa i pumpi u bližoj okolini, i još mnogo drugih individualnih faktora.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *